..Hanorin Buat Sira Nee Ba Imi Nia Oan Sira…’ Deuteronomiu 4:9

Sai inan-aman nee hanesan previlejiu boot ida, tan nee ita tenki konvense ita nia oan katak sira nee importante liu duke ita boot nia kareira ou hetan buat ruma. Keta lakon oportunidade hodi foo hatene ba sira katak ita hadomi sira. Iha nebaa! Sai inan-aman ida nee responsabildade ida. Maromak nunka husu responsabilidade husi governo ka sistema eskolar ba ita nia oan sira, nia husu ita nia responsabilidade! ‘Keta haluha buat nebee ita nia matan ahree tiha ona…Hanorin buat sira nee ba ita nia oan sira no ba sira nia oan sira (gerasaun).’ Sai inan-aman nee oportunidade limitadu los. Se ita ignora sira ho tempu naruk oituan, ita nia oan sei kmonklui katak sira la importante ba ita nudar sasan ou buat ruma nebee ita sakrifika baa. Wainhira buat nee akontese efetivamente ita lakon ona sira. Ida nee presu nebee ita prepara atu selu? Se lae, aranja fila-fali ita nia prioridade. Iha livru ida nee Avoiding Stress Fractures, Charles Swindoll hakerek, ‘hau hanoin ezatamente ho lolos iha tempu balu liu ba hau terjebak iha situasaun nebee nakonu ho komitmentu iha tempu nebee mak oituan mos. La kleur tan hau hakilan hau nia espoza no hau nia oan sira, no halo hau nia hahan momentu hau han nee, no senti hirus ho interupsaun nebee la espeta iha loron nee. La kleur tan, buat hotu nebee hal;eu ami nia uma komesa refleta hau nia estilu nebee gosta ansi. Ida nee halo hau la aguenta. Hau hanoin ho lolos ou ezata bainhira han kalan hau nia oan feto kiik Colleen nia liafuan. Nia hakarak foo hatene hau konaba buat importante balun nebee mak akontese tiha ona ba nia iha ninia eskola. Nia hahu ho ansi, “Pai hau hakarak foo hatene buat ida no hau sei kulia ho lalais.” Derepenti, konsiente nia frustrasaun, hau hatan, “Doben, o bele kulia mai hau…no o la presija kulia mai hau ho lalais. Kulia ho neneik.” I nunka atu halu ninia hatan: “ No rona ho neneik.”’ (SFL)

Hahan ba klamar: 1 Samuel 8-10, Lukas 24:13-24, Salmu 68:24-35, Proverbiu 22:5-6