Perdana Menteri Jepang Fumio Kishida menjawab pertanyaan di kantor perdana menteri di Tokyo pada 11 Januari 2022. (Foto: JIJI PRESS/AFP)Primeiru Ministru Japonés fumio kishida hatán pergunta sira iha Gabinete Primeiru Ministru iha Tokyo iha loron 11 fulan-Janeiru tinan 2022. (Foto: JIJI PRESS / AFP).

Primeiru Ministru japonés fumio kishida hatán pergunta sira iha Gabinete Primeiru Ministru iha Tokyo iha loron 11 fulan-janeiru tinan 2022. (Foto:

Primeiru Ministru Japonés Fumio Kishida hateten iha Segunda-feira katak kombate pandemia ne’e hanesan “prioridade aas” ida iha ninia diskursu bainhira nia loke sesaun parlamentár iha tinan ida-ne’e, enkuantu toquio Metropolitan área ne’e hetan surgem iha infesaun sira.

Kishida mós temi kona-ba hasa’e medida Defeza hasoru ameasa rejionál ne’ebé sa’e maka’as nu’udar prioridade, oras hirak hafoin Koreia Norte koko dala rua husi sira-nia perfíl bola nian ba dala haat iha tinan ida-ne’e.

Kishida ko’alia iha uma ki’ik nia oin hodi marka inísiu sesaun foun loron 150. Kishida hatete: “ha’u sei dedika ha’u-nia moris no isin-lolon atu manán hasoru Corona virus ne’e.” Nia apela ba ema atu ajuda malu hodi rezolve “krize Nasionál” pandemia ne’e.

Japaun nia kapitál relata kazu foun 4,172 iha Domingu, hasa’e taxa okupante ospitál ba 19.3%. Autoridade Tokyo sira hateten katak se taxa ne’e liu 20%, sira sei husu ba Governu atu tau rejiaun ne’e iha Estadu emerjénsia nia okos no implementa restrisaun oin-oin hanesan servisu hosi uma no oras servisu ba restaurante.

Kishida reitera fila-fali ninia planu atu mantein kontrolu rigorozu iha fronteira Japaun nian sira, no bandu migrante Estranjeiru sira to’o fulan-fevereiru nia rohan, enkuantu nasaun koko atu aselera ninia programa vasinasaun Covid-19 no haforsa sistema médika atu apoia aumentu iha númeru pasiente sira ne’ebé admitidu ba uma.

Omicron nia kontaktu ne’ebé boot dudu moras sira-ne’e aas liu no hahú hala’o servisu médiku no públiku ne’ebé ladún di’ak iha área balu, tanba ema barak hakarak mesamesak de’it. Japaun iha semana kotuk koá períodu loron 14 ba kuarentena ba loron 10.

Kishida ezije kompañia sira atu impoin servisu remota, no husu eskola sira atu uza aula online ho fleksivel. Merenda injeksaun foun hahú iha fulan kotuk ho traballador médiku sira hanesan prioridade aas, no to’o agora menus husi 1% populasaun mak hetan tiru terseiru.

Japaun foin lalais ne’e koá tempu entre rua no terseiru injeksaun ba ferik-katuas sira to’o fulan neen hosi fulan ualu nia laran. Ida ne’e tanba menus vasina ne’ebé importa husi rai-li’ur. Japaun foin-sa’e sira barak mak la hein atu to’o Marsu.

Iha nia diskursu ba Parlamentu, Kishida mós ko’alia kona-ba saida mak nia hatete mak “situasaun rejionál ida-ne’ebé grave no kompleksu liu”. Primeiru-Ministru hatete: “ha’u hakarak tebes proteje ema nia moris no moris lor-loron nian.”

Korea Norte nia teste repetitivu no hasa’e beibeik ba votasaun mak “absolutamente la permite no ita labele ignora avansu signifikativu sira iha ninia teknolojia ne’ebé lakon”, kishida hateten.

Ema Koreia Norte iha Segunda-feira ne’e fó informasaun ba ema na’in rua kona-ba vota, ne’ebé ofisiál japonés sira dehan sai husi tasi-ibun parte Norte nian. Korea Norte Nuclear no lakon nia dezenvolvimentu, hamutuk ho China nia harii lalais militár, Kishida nia Governu atu aumenta orsamentu militár Japaun nian. [mf]

https://www.voaindonesia.com/a/pm-jepang-perangi-pandemi-prioritas-utama/6399822.html