Prezidente Repúblika, Dr. Francisco Guterres Lú Olo.

Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, 15 Fevereiru, 2022

Señór Prezidente Parlamentu Nasionál,

Señór Primeiru Ministru,

Señór Prezidente Tribunál Rekursu,

Señores Membrus Parlamentu Nasional,

Señores Membrus Governu,

Eis-Titulares Órgauns Soberania,

Señór Xefe Estadu-Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste,

Señóres Embaixadores no Reprezentantes Korpu Diplomátiku,

Señoras no Señores,

Iha loron 2 fulan ida-ne’e, Tenente-Jenerál Falur Rate Laek foti knaar aas liu iha ierarkia militár nu’udar Xefe Estadu-Maiór Jenerál Forsas Armadas, hodi troka Tenente-Jenerál Lere Anan Timur. Prosesu hirak-ne’e la’o hanesan baibain, ho di’ak no hakmatek, tuir dalan tradisaun militár nian.

Ohin kompete ba Prezidente Repúblika no Komandante Supremu Forsas Armadas atu lori ba oin prosesu renovasaun ba lideransa militár, hodi evita mosu deskontinuidade ka inserteza hirak ne’ebé ladún fó benefísiu ba ita-nia rain no, ho nune’e, hametin Forsas Armadas nia koezaun no estabilidade.

Nune’e, permite ha’u atu hato’o liafuan dahuluk, iha serimónia simples maibé signifikativu ida-ne’e, ho liafuan felisitasaun no insentivu ba señór Majór-Jenerál Calisto Santos Coli (Coliati) no señór Komodoru Donaciano do Rosário da Costa Gomes (Pedro Klamar Fuik), ne’ebé mak ohin toma pose ba knaar aas nu’udar Vise-Xefe Estadu-Maiór Jenerál Forsas Armadas no Xefe Estadu-Maiór Forsas Armadas.

Señór Majór-Jenerál Calisto Santos Coli (Coliati),

Ohin Señór Jenerál simu pose nu’udar Vise-Xefe Estadu-Maiór Jenerál Forsas Armadas hodi foti knaar daruak aas liu iha ierarkia militár. Ho nune’e, Señór Jenerál sai hanesan kolaboradór diretu mahuluk ba Xefe Estadu-Maiór Jenerál Forsas Armadas, hodi fó akonsellamentu militár ba nia.

Nu’udar ofisiál ida ne’ebé naran-boot, Señór Jenerál halo ona servisu barak tebes ba Instituisaun Militár ida-ne’e. Ita hotu hatene ninia kualidade sira ho ninia determinasaun hodi kaer metin misaun sira-ne’ebé mak fó ba nia atu hala’o. Tanba ne’e mak ami fiar katak Señór Jenerál iha kapasidade di’ak tebes atu kaer knaar aas nu’udar Vise-Xefe Forsas Armadas.

Señór Komodoru Donaciano do Rosário da Costa Gomes (Pedro Klamar Fuik),

Ha’u hatene katak Ita-Boot ofisiál ida ne’ebé naran di’ak, ho kualidade intelektuál no profisionál aas tebetebes hodi kaer knaar iha diresaun Estadu-Maiór Koordenadór Konjuntu no, hamutuk ho Vise-XEMJFA, fó akonselhamentu ba Xefe Estadu-Maiór Jenerál Forsas Armadas durante hala’o ninia knaar.

Ho kontestu mundu ohin loron nian, ne’ebé hasoru mudansa babeibeik, la’ós de’it iha rai-laran maibé mós iha kontestu internasionál, ita labele prevee ona kona-ba ambiente operasionál no misaun saida loos mak sei iha ita-nia oin iha tempu dame no funu. Tanba ne’e mak ita-nia ierarkia militár tenke preparadu nafatin hodi hatán no lidera iha sirkunstánsia ne’ebé de’it.

Bazeia ba diploma ne’ebé mak foin lailais aprova, dezafiu boot hirak ne’ebé Ita-Boot sira sei hasoru durante imi-nia mandatu mak oinsá haburas no hametin reforma sira-ne’ebé la’o hela daudaun no modernizasaun ba forsas. Hodi hakat liu dezafiu sira-ne’e, ita presiza liu prosesu planeamentu ida ne’ebé rigorozu no ezijente kona-ba defeza nasionál.

Ha’u fiar katak Ita-Boot sira sei fó apoiu ba Tenente-Jenerál Falur Rate Laek nia asaun komandu, ne’ebé sei presiza ema hotu nia tulun, liuliu hosi sira-ne’ebé serbisu besik liu ho nia no mós hosi komandante Komponente sira Sistema Forsas nian.

Señoras no señores,

Ohin loron Timor-Leste iha ona instrumentu sira-ne’ebé presiza hodi harii Estadu Direitu no Demokrátiku, mak hanesan vizaun konseptuál kona-ba komponente militár Seguransa Nasionál ninian, ninia integrasaun iha ordenamentu polítiku no jurídiku, no vontade polítika no institusionál.

Nu’udar Xefe Estadu no Komandante Supremu Forsas Armadas, ha’u sempre haka’as an atu tane aas Forsa Armada sira-nia naran-kmanek no defende sira-nia dignifikasaun, tanba konsidera nu’udar importante tebes hodi hametin koezaun no unidade Estadu nian no haforsa identidade timoroan.

Ha’u fiar katak Forsas Armadas kaer metin prinsípius no valores étiku, patriótiku no institusionál ne’ebé mak Instituisaun Militár nian rasik, atu nune’e bele serbí nafatin ho di’ak ba kauza moris-di’ak no progresu, liberdade no solidariedade Timor-Leste nian.

Molok atu remata, ha’u hakarak husik hela iha ne’e liafuan konfiansa: konfiansa ba Forsas Armadas ho sira-nia ierarkia; konfiansa ba sira-nia patriotizmu no dedikasaun tomak ba ita-nia rain; konfiansa ba sira-nia knaar nu’udar Instituisaun importante tebes Repúblika nian; konfiansa ba kapasidade profisionál ne’ebé sira hatudu beibeik ona, no; konfiansa ba sira-nia espíritu reformista no sira-nia konxiénsia kona-ba saida mak modernidade ezije ba sira.

Dala ida tan, ba Señór Jenerál na’in-rua ne’e ha’u hato’o ha’u-nia votus parabens no susesu boot ba knaar foun no susar ne’ebé Ita-Boot sira foin simu. Ha’u hakarak fó-hatene ba Ita-Boot sira katak bele konta ho ha’u-nia apoiu institusionál no pesoál ba imi-nia knaar ne’ebé de’it.

Obrigadu!