Seorang bayi perempuan menerima suntikan vaksin Malaria "Mosquirix" di sebuah klinik di Cape Coast, Ghana. Bebe feto ida ne’ebe simu vasina Malaria “Mosquirix” iha klinika Cape Coast, Ghana.

Iha tinan ida-ne’e, semana Mundiál imunizasaun, Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) lansa vasina malaria primeiru iha mundu. Sientista sira mós iha vasina teste ba HIV no servisu maka’as atu kria vasina kontra kankru.

Husu ba pediatriku ruma kona-ba vasina, no resposta ne’e hanesan mós ho ha’u rona husi Dr. Peter Hotez, profesór ida iha eskola Baia loro-sa’e iha eskola medisina.

“vasina sira-ne’e inventáriu ida-ne’ebé boot liu iha umanidade,” he said

Programa vasinasaun globál halakon ona ho susesu. No agora serbisu atu hapara polio, moras ne’ebé tinan-tinan halo ema nain 350.000 mate. Obrigadu ba programa imunizasaun globál, ne’ebé agora iha de’it tinan 20.

Pakistaun no Afghanistaun mak nasaun rua de’it ne’ebé sei iha virus polio.

Moras seluk hanesan varicela polio no sarampu, ema ida de’it mak bele tranzmite. Walter Orenstein iha Emory Vaccine Center hateten katak tanba ne’e moras tolu ne’e tenke halakon totalmente.

“Se ita bele hakotu korrente transmisaun umanu nian, ita bele kombate moras ne’e. tanba ne’e mak varicela bele lakon,” hateten Orenstein.

Moras barak ne’ebé bele prevene liu husi vasina mak moras ne’ebé kauza husi virus sira. Porezemplu, sarampu, varicela no agora iha semana Mundiál imunizasaun lansa ona vasina atu halakon parazita ne’ebé kauza malária.

Dr. Pedro alonso iha Organizasaun Mundiál Saúde nian OMS hateten Malawi, Ghana no Kenya hahú fó vasina ba labarik sira iha semana hirak oin mai. “ne’e vasina dahuluk kontra malária parazita. Organizasaun ne’ebé komplikadu liu, komplikadu liu duke virus ka baktéria. Tanba ne’e mak presiza tinan 30 atu dezenvolve vasina dahuluk ne’e. ”

Vasina sira-ne’e loloos bele proteje hasoru moras kankru oin rua – kankru cerveiku no kankru orál ne’ebé kauza husi virus hpv; no kankru ne’ebé kauza husi virus epatite. Agora sientista sira servisu atu dezenvolve vasina hasoru kankru susun no kankru seluk ne’ebé mate ona.

Julgamentu vasina ba HIV hala’o hela iha Áfrika súl, inklui peskiza atu dezenvolve vasina bazeia ba HIV.

Carl Dieffenbach nu’udar espesialista HIV di National Institutes of Health. Nia dehan katak aimoruk anti-AIDS ne’e halo ona diferensa bo’ot hodi kontrola surtu ne’e.

“Ami fó vasina nu’udar prioridade, laos de’it atu hapara surtu. Maibé atu halakon dunik,” hateten Dieffenbach.

Mundu ne’ebé livre husi moras hirak-nee maka ida-ne’ebé ema bele haboot sira-nia oan saudavel, iha moris-di’ak no sai husi kiak. Mundu ida-ne’ebé laos sidadaun ida de’it mak moris-di’ak, maibé mós ninia nasaun. [mf]

https://www.voaindonesia.com/a/who-luncurkan-vaksin-malaria-pertama-di-dunia/4906309.html