‘Se ema ida la monu iha buat nebee nia koalia, ema nee perfeitu, no nia bele kontrola mos ninia isin lolon tomak.’ Tiago 3:2
Kona-ba Ita-nia nanál iha regra tolu tuirmai nee:
(1) Keta ko’alia lalais demais. “Ita hotu halo sala barak. Tanba se ita bele kontrola ita-nia nanal, ita mós bele kontrola ita-nia an iha parte hotu.” Tanba imi nunka bele hatene ema nia sensibilidade hotu, imi tenke sadere ba Espíritu Santu atu dirije imi-nia liafuan ho maneira ne’ebe la fo hanoin fali sira nia sentimentu moras ka esperiénsia negativu sira seluk. Ema hotu iha nivel sensitividade ne’ebé diferente, depende ba sira-nia esperiénsia iha pasadu. Nee inklui mós imi. Entaun, labele fasil atu senti aan lalais, no fó oportunidade ba ema seluk bainhira sira ko’alia buat ruma ne’ebé bele interpreta sala no ofende ema.
(2) Keta hatán lalais liu. ‘Nia nebee foo resposta molok nia rona, mak beik-teen no nia hamoe aan. (Proverbios 18: 13) Molok ko’alia, rona didi’ak no komprende didi’ak saida mak ema dehan. No se o la komprende, koalia tuir deit hanesan ne’e. Ita nia hakarak ne’ebe hakarak ema hare katak ‘ita ema diak’ bele halo lakon respeita husi ema seluk.
(3) Keta halo komitmentu lalais. Salomao hakerek: ‘Keta ansi ho o nia ibun, no la bele husik o nia fuan laran koalia lalais iha Maromak nia oin. Tanba Maromak mak iha lalehan, no o hela iha mundu; nunee foo sai liafuan badak deit.’ (Ekleziastes 5: 2)
Tuirmai nia esplika tan oinsá mak ita labele koko atu sai husi kompromisu hodi dehan katak ita halo sala. O-nia liafuan mak buat ne’ebe kesi o, no bainhira o viola promessa, ó estraga ema no lakon sira-nia fiar. Entaun, para antes imi ko’alia, no se presiza, halo orasaun ba. Imi-nia tempu no liafuan mak buat rua ne’ebé imi labele dada fila fali, tan ne’e imi tenke tetu didi’ak buat ne’ebé imi koalia.
Aihan Espiritual: Isaias 17-21, Lukas 1: 57-66, Salmo 42: 1-5, Prov 1: 20-27