‘Nune’e sira nia hanoin sai saugati deit no sira nia laran beik sai nakukun.’ Roma 1:21

Hodi hanoin kona-ba dezeñu ne’ebé furak tebes kona-ba ita-nia universu, fiziku-nain no manán-nain Nobel ba Paz, Arno Penzias, koko atu esplika ida-ne’e hanesan nee: Astronomia lori ita ba eventu úniku ida, universu ida… ne’ebé kria husi buat ida, ida-ne’ebé iha balansu ne’ebé kle’an tebes ne’ebé presiza hodi fornese kondisaun sira ne’ebé presiza atu permite moris. Se la iha asidente ida-ne’ebé la bele akontese, observasaun sira husi siénsia modernu parese sujere planu supernatural ne’ebé subasubar, karik ema ida dehan.

Biolojista Harvard Stephen Jay Gould deskreve katak ema hanesan ” asidente gloriozu ida” ba evolusaun ne’ebé presiza akontesimentu konjuntu biliaun 60. Matenek-nain sira halo estimasaun katak mundu ne’e tinan 4.55 biliaun. Nunee, atu realiza eventu biliaun 60 ne’e presiza liu husi eventu esensiál 36 kada loron durante tinan biliaun 4.55 – atu hetan Homo sapiens (umanu). No ida-idak husi eventu foun 36 ne’e tenke akontese iha fatin ne’ebé loos, iha tempu ne’ebé loos, iha sekuénsia loos. No ida-ne’e la konsidera númeru astronómiku husi “asidente sira” ne’ebé presiza atu forma tenda sira, karik rihun atus ba atus husi ekosistema individuál sira.

Ray Comfort hatete katak: “Karik di’ak liu rai-lakan kona bainhira manán sorteiu Power-ball duke mate iha aviaun laran ne’ebé monu tanba xoke husi meteor.” Dr Francis Collins, diretor husi Projetu Genome Umanu, fiar-na’in ida, esplora natureza nu’udar dalan ida atu hetan Maromak nia hanoin ne’ebé nabilan, no observa katak “Lia-loos hotu mak Maromak nia lia-loos, no tan ne’e susar ba Maromak atu hetan ameasa husi deskobre sientifika sira.”

Maromak mak loos, no bainhira imi husu Ninia ajuda, imi sei hetan ida-nee.