‘Hataan ho laran maus sei hatuun laran hirus, maibee liafuan todan sei provoka laran hirus.’ Proverbios 15: 1
Bainhira ema ruma la konkorda ho ita, hatudu laran maus nafatin no keta rende. Imi sei nunka bele halo ema hotu kontente. Ita sei hasoru ema ne’ebé gosta diskute no istori malu ho ita. Ema balu sei kontra buat hotu ne’ebé Ita hatete. Oinsa mak imi tenke hatán ba sira? Ezame atu tasak espiritual ida mak oinsá ita trata ema ne’ebé la konkorda ho ita. Ema balu koko halakon ema ne’ebé la konkorda ho sira. Se ita-boot sira dezafia ka oferese komparasaun, keixa ka kritika, sira hatán ho atake pesoál. Tuir mai Imi iha alternativa tolu:
(1) Fila fali iha tauk nia laran. Ema barak hili dalan ne’e tanba sira seidauk dezenvolve sira-nia abilidade atu hatán ho laran-di’ak. Entaun, se ita mak ema ida-ne’ebé iha dame ho folin naran deit, ida-ne’e sei iha kustu subar iha ita-nia relasaun ne’ebé importante liu iha ita-nia moris.
(2) Reasaun iha hirus nia laran. Dala barak hirus mak sinál ida-ne’ebé hatete katak ita sente la seguru no ameasa husi ema ruma nia la-approvasaun. Nee hanesan lampu avizu ida-ne’ebé hatete katak ita sei lakon buat ruma, dala barak ita-nia dignidade. Bainhira ita sai hirus, dala barak ita sai provokador no ataka ema seluk nia dignidade.
(3) Ita bele hatán ho maus. ‘Resposta ne’ebé maus mak hatun ema nia hirus, maibé resposta ne’ebe kasar mak hamosu hirus.’ Ida-nee hanesan resposta ne’ebé presiza iha balansu di’ak entre mantein ita-nia direitu ba opiniaun, no respeita ema seluk nia direitu ba sira-nia opiniaun. Ida-nee presiza halo tenderizasaun sein rende imi-nia konviksaun (pendirian). Dala ruma imi tenke hamriik metin iha imi-nia konviksaun. Maibe dala seluk ita sei hetan resposta ba pergunta nee: Seraque Ita-nia relasaun importante liu fali pontu ne’ebé ha’u koko atu prova ka lae?
Aihan Espiritual: Isa 49-52, Lucas 3:11-20, Salmo 81, Pro 2:11