‘Nia nebee lao ho ema matanek klean sei hetan mos matenek klean, maibee nia nebee halo kolega ho beik-teen sira sei hetan problema.’ Proverbios 13:20 

Laos ema hotu ne’ebé hahú ho imi bele ba fatin ne’ebé Maromak hakarak atu lori imi ba. Dala ruma sira la iha kapasidade emosionál ne’ebé presiza. Iha parte seluk sira-nia vizaun la hanesan ho imi-nian. Entaun oinsá mak ita bele hatene bainhira mak tempu atu sai husi relasaun ida?

Hasees an husi relasaun ne’ebé husik Ita sai kompletu. Estabelese fronteira ne’ebé klaru ba relasaun uluk. Imi la iha tempu atu gasta imi-nia moris hodi hadia dezentendidu, hakanek sentimentu, no hakanek Ego. To’o iha ne’ebe ona ita halo ida ne’e? Ita prontu atu investe osan hira? Bainhira ita gasta demais ita-nia orsamentu, ita bele bangkrut. No dalaruma ida ne’e afeita ba ita nia emosionalmente no fizikamente hodi halo ema seluk sente katak ita presiza, karik ne’e buat ne’ebe ita hanoin furak, maibé lae. Ema sira ne’ebé bangkrut emosionalmente no fizikamente, nia impaktu sei halo sira kona tensaun no buat sala sira seluk tan. No maski sira la halo ida-nee, sita falha hodi atinji Maromak na objeituvu iha sira nia moris tanba sira dada todan barak liu.

Bainhira ita sente relasaun la sucessu, para no haree didi’ak. Haree ba situasaun ne’e ho objetivu, la’ós emosionalmente, hodi haree aspetu hotu iha situasaun nee. Dala ruma aspetu balun iha relasaun ida tenke hakotu, no área sira seluk mantein. Karik bele iha relasaun ne’ebé secessu iha área ida maibé la’ós iha área seluk. Partmentalizasaun sei salva relasaun importante barak tanba presiza ita haree iha seksaun sira. Bele hasai seksaun ida no sei iha buat barak atu goza. Sim, presiza serbisu no komunikasaun, maibé dala barak folin-boot. Karik iha interese komún ne’ebé presiza mantein, maibé seluk dalaruma presija kansela molok lakon buat hotu.

Aihan Espiritual: Ekleziastes 5-8, Lucas 5:1-11, Sal 91 , Pro 3:3-4