‘Tamba ne’e hau gosta halo imi nian rasik sai sakrifisiu, maski sakrifisiu hau nia an ba imi.’ 2 Korinto 12:15
Ajuda ema lori satisfasaun boot. Bainhira imi uza imi-nia loron hodi serbí ema seluk, imi bele toba ho didi’ak iha kalan. No maski imi gasta ona buat barak husi imi-nia moris atu manán egoista, maibé la tarde atu troka imi-nia hanoin. Até karakter Charles Dickens, Gober, ida deskobre katak ita bele muda ita-nia moris no halo diferensa ba ema seluk.
Ida-nee mak Alfred Nobel halo. Nia hakfodak bainhira nia haree notisia kona ba ninia mate iha jornal. Ninia maun mate tiha ona, no editór ne’e erroneamente nomeia Alfred nudar ema ne’ebe aat, dehan katak ema barak ne’ebé oho liu husi esplosivu ne’ebé nia kompañia ne’ebe prodús lukru. Nunee, Nobel promete katak nia sei gasta ninia moris tomak hodi promove dame no rekoñese ninia kontribuisaun ba umanidade. Ida-nee mak dalan ne’ebé Premiu Nobel ba Dame hahú hala’o!
Bainhira ita hahu kontribui ba ema seluk, ita komesa dunik moris lolos. La interese ba an rasik ne’e mak apresiasaun ida ba ita moris. depende ba ema seluk nia resposta. Apostolu Paulo halo tuir prinsípiu ne’e hodi dehan: ‘Tamba ne’e hau gosta halo imi nian rasik sai sakrifisiu, maski sakrifisiu hau nia an ba imi.’. (2 Korinto 12: 15)
Bainhira ita haree labarik ida-ne’ebé tinan haat, ita hakarak egoismu. Maibe bainhira ita haree nia iha tinan 40, ne’e la’ós buat ne’ebé atrativu loos, loos ka lae? Husi hahalok hotu ne’ebé ita buka, hahalok ne’ebe la egoista mak halo diferensa boot liu ba kultivasaun virtuál sira seluk. Sin, ida-ne’e kontra natureza umana. Maibe se ita bele aprende atu hanoin la hanoin an rasik no sai ema ne’ebe gosta fo, ne’e sei sai fasil liu ba ita atu dezenvolve virtuál sira seluk, hanesan agradese, domin, respeitu, pasiénsia no dixiplina.
Aihan Espiritual: Exo 25-27, Lucas 14:1-14, Sal 136:13-26, Pro 6:32-35