‘Tanba ita mak Kristu nia morin midar ba Maromak iha ema nia leet nebee hetan salvasaun no iha ema nia leet nebee sei lakon.’ 2 Korinto 2:15
Bainhira hahan iha imi-nia jeleira la di’ak, imi hatene ida ne’e bainhira imi loke. No ó-nia moris mak hanesan nee. Bainhira iha buat ruma ne’ebé la loos iha laran, ema ne’ebé mai kontaktu ho imi dala barak sente ida-nee. Jesus ko’alia ba Pedro ho liafuan ne’ebé maka’as, hodi dehan: Maibee Nia fila, no dehan ba Pedro, “Sees ba Hau nia kotuk lai, Satanás! O mak lasu ida ba Hau. Tanba o la hanoin tuir buat nebee Maromak nian, maibee buat nebee ema nian.” Pedro nia sala mak saida? orgullu ba aan. Nia kontra ho klaru Jesus (haree Mateus 16: 22).
Iha espíritu nia sala no iha isin nia sala. Pedro nia sala mak espíritu nian. David nia hahalok halo sala-fo’er no oho ema, ne’e mak sala isin nian. Liutiha tempu balu, David hakerek: See mak bele hatene ninia sala? Hamoos hau hosi hau nia sala nebee subar. Kaer mos O nia atan hau hosi sala nebee hau hakarak halo, la husik sira domina hau! Nunee hau sei sai perfeitu, no inosenti hosi sala boot.’ (Salmo 19: 12-13) Agora, Maromak lakohi imi atu sai ema ne’ebé egoista no la hateke ba oin to’o imi hela iha kondenasaun laran. Maibe Nia hakarak imi atu sai ema ne’ebé sensitivu ba sala no rezolve ba sala nee.
Eskritura fó dalan tolu mai ita atu sai moos nafatin iha mundu ne’ebé nakonu ho kontaminasaun espirituál nian:
(1) La’o iha naroman (haree 1 Joao 1: 7) Nee katak haka’as an atu hatudu laran-moos iha Maromak no ema nia oin.
(2) Iha responsabilidade. Ida-nee katak iha ema ida iha ita-nia moris ne’ebé maduru loos atu merese ita-nia konfiansa, laran-di’ak loos atu tahan hasoru ita-nia insisténsia sira, no onestu loos atu hasoru ita (haree Eclesiastes 4:9).
(3) Rezolve ita-nia sala (haree Salmo 32: 3 – 5). Momentu ne’ebé lori konxiensia kona-ba sala tenke lori ba konfesaun sala ne’ebé lori ba hamoos sala. Tuirmai imi tenke hamriik fali no kontinua hamutuk ho Maromak!
Aihan Espiritual: Num 14-15, Mateus 7:15-29, Sal 37:32-40, Pro 11:7-8