Prezidente Repúblika Posse IX Guvernu konstitusional

Prezidente Repúblika Demokrátika Timor Leste DR. José Ramos Horta.

Dili– Prezidente Repúblika Demokrátika Timor Leste DR. José Ramos Horta iha paláçio Prezidensial iha loron 1/7/2023 fo tomada de posse ba Primeiru Ministru RDTL foun Kay rala Xanana Gusmão ho membru IX Guvernu Konstitusional.

Prezidente Ramos Horta iha nia diskursu alerta katak, misaun husi Primeiru Ministru no membru Guvernu sira maka serví povu liu husi implementasaun programa nebe Parlamentu Nacional aprova ona sai lei. Tanba ne’e, Prezidente Repúblika ho nia kompetensia konstitusional husi artigu 74 nu. 1 konstituisaun Repúblika sei akompainia servisu IX Guvernu hodi garante funsionamentu lolós instituisaun tomak Estadu nian.

“Hanesan Prezidente Repúblika, hau sei akompainia imi nia servisu, ohin hau labele fo parabens tanba foin maka simu posse, fulan ruma nia laran maka ita bele halo avaliasaun, no hanesan primeiru Ministru hatete sei avalia performa kada membru Guvernu, ida ne’e normal iha sistema hotu. Missaun deputadu, membrus guevrnu nian, asessores no funsionarius maka serví povu, implementa ho lolós kompetensia ho honestidade programa”, dehan Prezidente Repúblika.

Prezidente Ramos Horta alerta ba IX Guvernu katak, Prezidente Repúblika ho nia kompetensia konstitusional husi konstituisaun RDTL artigu 74 nu. 1 sei akompainia servisu IX Guvernu hodi garante funsionamentu lolós instituisaun tomak Estadu nian.

“Hau fo hanoin ba imi hotu saida maka konstituisaun hatete kona ba poder Prezidente repúblika nian iha artigu 74 nu. 1 Konstituisaun Repúblika katak, Prezidente Repúblika maka tenke garante funsionamentu didiak instituisaun demokrátika sira, ne signifika Prezdiente Repúblika tenke hare Guvernu tenke ezekuta duni programa nebe Parlamentu Nacional aprova sai ona lei”, Prezidente alerta.

Prezidente Repúblika fo hanoin ba IX guvernu atu fo importansia prioridade principal liu ba asuntu adezaun Timor Leste ba ASEAN, atu tenke prepara didiak pilár principal tolu maka pilár pulítika siguransa, pilár ekonómika no pilar sosiokultura nebe ASEAN kompoin nebe sai nudar mos pilár kultural Timor Leste nia rasik.

“Ita nia adezaun ba AZEAN prioridade ida, labele iha prioridade ruma ke bot liu fali prioridade ida ne’e, ita hare deit pilár tolu nebe ASEAN koloka ba Timor Leste tenke priense maka polítika siguransa komunidade ASEAN, polítika ekonomia komunidade ASEAN no pulítika sosiokultura komunidade ASEAN, ita hare pilár tolu ne’e signifika mos pilár ita nian nudar Nasaun no Estadu”, dehan Xefi Estadu.

Prezidente Ramos Horta mos rekomenda ba Parlamentu Nacional atu estabelese komisaun parlamentar ida ba asuntu ASEAN hodi aslera prosesu lejislativa nebe presiza atu priense rekejitus ASEAN, no rekomenda ba Parlamentu Nacional atu aprova autorizasaun lejislativa nebe fo kapasidade jurídika ba Guvernu atu realiza aktus lejislativas nebe presiza hanesan eliminasaun dupla tributasaun, protesaun investimentu, komisaun arbitrazen ba resolusaun láis no lós ba disputa sira, esforsu hotu tenke halo atu Timor Leste bele adere ba ASEAN durante Prezidensia Indonesia nian iha tinan 2023.

“Hau rekomenda kria komisaun parlamentar ida ba ASEAN para bele aslera prosesu lejislativa nebe ita presiza atu Estadu ratifika, hau rekomenda mos Parlametu Nacional atu aprova lejislativa nebe fo kapasidade jurídika ba Guvernu atu realiza aktus lejislativas nebe ke presiza hanesan eliminasaun dupla tributasaun protesaun investimentu, arbitrazen ba rezolusaun lais no lós ba disputa sira, esforsu hotu tenke halo para ita bele adere ba ASEAN durante tempu prezidensia Indonesia nian iha tinan 2023”, alerta Prezidente Repúblika. [ag]

Papa Francisco Sei Halao Operasaun Intestina

Paus Fransiskus tiba di Lapangan Santo Petrus, Vatikan, Rabu, 7 Juni 2023. (AP/Andrew Medichini)Iha loron 7 fulan-Junu tinan 2023, apóstolu Francisco to’o iha St. Pedro nia Palasiu Vatikanu. (AP / Andrew Medicini)

Iha loron kuarta-feira (7 / 6), Papa Francisco halo operasaun intestina ba ospitál hodi halo operasaun hodi halakon bloku intestinal ida, tinan rua hafoin nia koloniál naruk 33-sentimeter hasai tiha tanba inflasaun no naruk.

Vatikanu hatete katak Paus Francisco, 86, sei hetan anestezia total iha  ospitál Gemelli Roma nian, durante loron balun.

Papa sei halo buat ne’ebé Vatikanu hatete mak “operasaun laparotomika nian” hodi halo tratamentu ba intestina ne’ebe moras aumenta grave.

Iha fulan-jullu tinan 2021, Papa uza loron 10 iha Gemelli hodi hasai ninia intestina boot. Nia hetan terus husi buat ne’ebé Vatikanu dehan katak nia iha inflasaun boot no naruk iha intestina.

Iha entrevista ho Associated Press iha fulan Janeiru, Francisco dehan divertikulosis, ka musan ida iha nia parede intestinal, ne’ebé hamosu operasaun iha 2021, fila fali ona.

Depois halo operasaun iha tinan 2021, Papa Francisco dehan katak nia bele han buat naran de’it ne’ebé nia hakarak, maibé nia rekoñese katak nia la bele hatán di’ak ba anestezia Jerál nian. Faktu ida-ne’e esplika katak nia lakohi halo operasaun hodi hadi’a ligasaun ne’ebé obriga nia atu uza kadeira-roda no instrumentu  la’o-ain ba tinan ida liu. entaun nia fila fali ba halo operasaun, nia ladún iha opsaun aleinde Jodi kura ninia problema intestina, liuliu iha tempu ne’ebé nia halo viajen hektiku iha tempu oin mai.

Papa Francisco ema Argentina ida ne’e uluk halo ona operasaun hodi hasai ninia pulmaun husi ninia isin-lolon, bainhira nia sei jovem. Nia mós sofre moras nervozu sciatica.

Iha Tersa-feira Papa Francisco ba Gemelli hodi dehan katak Vatikanu mak teste médiku. Iha tempu ne’ebá Vatikanu la fó sai detallu.

Iha loron Kuarta dadeer Papa Francisco mosu ho kondisaun di’ak iha audensia sira nia oin iha sidade Santu Pedro. Nia mós halai haleu ho ninia  karreta atu kumprimenta audiénsia sira. Nia mós antes ne’e hala’o reuniaun ba dala rua, dehan Vatikan. [mf]

https://www.voaindonesia.com/a/paus-fransiskus-akan-jalani-operasi-usus/7126571.html

 

Prezidente Repúblika : Laiha Selebrasaun Manán, Iha Deit Selebrasaun Demokrasia

Prezidente Repúblika Demokrátika Timor Leste DR. José Ramos Horta.

Dili— Prezidente Repúblika Demokrátika Timor Leste DR. José Ramos Horta iha nia diskursu ba selebrasaun restaurasaun independensia RDTL ba tinan 21 iha Palácio Prezidensial Sábadu 20/5/2023 hateten,  povu eleitor hotu uza ida-idak nia kartaun eleitoral ijerse direitu vota iha eleisaun parlamentar 2023, vota tuir ida-idak nia direitu, no mos nudar obrigasaun moral sidadaun.  Xefi Estadu parabeniza instituisaun eleitoral CNE-STAE sira nia misaun nebe servisu ho profesionalizmu ezekuta prossesu eleitoral ho lais, no agradese ba forsa F-FDTL no PNTL nia servisu nebe ijerse funsaun ho neutralidade hodi garante siguransa no estabilidade Nasaun iha prosesu eleitoral, no felista autoridade municipal to’o lideres komuniatriu sira nia servisu iha prossesu eleitoral ida ne.

“Povu eleitor ida-idak nebe iha kartaun eleitoral atu ijerse, atu ba vota tuir imi nia direita, ita nia direitu, no mos obrigasaun moral nudar sidadaun, hau fo parabems ba instituisaun eleitoral CNE-STAE ho sira nia missaun, oinsa sira servisu lais ho profesionalizmu ezekuta prossesu eleitoral. Hau felisita no parabems ba Pulícia Nacional PNTL haré sira ijerse funsaun ho imparsialidade hanesan sira halo durante tempu kampaña eleitoral tomak. Nune’e mos hau felisita forsas armadas F-FDTL nebe fo sira nia apoiu ba PNTL garante ona siguransa, hau fo parabens ba autoridade municipiu sira, nai xefi sukus, nai xefis aldeias, imi maka iha liña oin loron-loron halo jestaun atividades iha area rural, iha bairo capital”, Prezidente dehan.

Prezidente Ramos Horta mos agradese ba kontribuisaun produtivu no efetivu husi sistema Nasoins Unidas ho velosidade tempu lais loke dalan ba realizasaun prossesu demokrátika eleitoral Timor Leste, alende mos agradese ba nasaun sira hotu nebe simu Timor oan sira hodi ijerse direitu aktu eleitoral iha nasaun estranjeirus.

“Agradese ba sistema Nasoins Unidas liu-liu ba PNUD nia kontribuisaun ténika iha tempu lais efisiente ho laran luak nebe loke dalan ba prossesu realizasaun prossesu demokrátika eleitoral, ba nasaun internacional sira nebe simu ita nia oan sira, hau agradese ba komunidade sira iha nebá nebe partisipa iha ita nia aktu ejersísiu eleitoral ida ne’e”, Prezidente Horta hateten.

Prezidente Repúblika felisita ho votus susesu ba partidus pulítiku konkorentes eleisaun parlamentar 2023, no dehan, sei iha selebarsaun festa manán, mos karik sei iha tristeza ruma, demokrasia nuné’e duni, maibe vida no nasaun kontinua nafatin, nasaun presiza ita hotu, laiha selebrasaun festa manán, no labele iha partidus pulítiku nebe sente lakon ka derrotadu, so iha deit selebrasaun demokrasia.

“Ba partidus pulítiku sira hotu nebé rejistadu iha eleisaun parlamentar 2023, hau aprezenta hau nia votus susesu, sei iha festa, sei selebrasões manán,  maibe sei iha karik tristeza ruma,  demokrasia nune’e duni, maibe vida kontinua nafatin, nasaun kontinua, dezafius bot teb-tebes, opurtunidade mos bot teb-tebes. Nasaun presiza ita hotu, sei laiha elementus ka grupu nebe hateten derrotadu, iha deit maka selebrasaun demokrasia, demokrasia jovem, dinámika no iha abut ona iha kultura identidade Timor nian”, Dehan Prezidente Horta iha fraze ikus nia diskursu. [ag]

Trump Hetan Akuzasaun: Primeiru Eis Prezidente Estadus Unidus akuzadu ba Kazu Kriminal

Grand jury di Manhattan memutuskan untuk mendakwa mantan Presiden AS Donald Trump, Kamis (30/3).Juri boot iha Manhattan deside atu akuza eis-Prezidente EUA Donald Trump, Kinta-feira (30/3).

Konselho de júri iha Nova Iorque hili ona atu akuza eis-Prezidente EUA Donald Trump tanba fó subornu hodi taka fitun pornografia ida nia ibun, média EUA relata iha Kinta-feira (30/3). Desizaun ne’e halo Trump sai hanesan prezidente EUA ka eis-prezidente ba dahuluk ne’ebé hasoru akuzasaun kriminál sira.

Nova IORQUE (AFP)– Akuzasaun husi polítiku Republika ne’ebé tinan 76 sei estraga konkorensia ba uma mutin ne’ebé Trump esforsu hela. Nia nega akuzasaun hotu ne’ebé relasiona ho selu suborn molok eleisaun 2016.

Tuir The New York Times, akuzasaun ne’ebé hato’o iha prokuradór Manhattan nia eskritóriu sei fó sai iha loron tuir mai, ne’ebé temi ema na’in haat ne’ebé hatene kona-ba kazu nee.

Iha loron 18 fulan-Marsu, Trump hateten katak nia hein katak nia sei hetan kapturasaun iha loron hirak tuir mai tanba fó subornu ba Stormy Daniels, ne’ebé simu $130,000 semana molok Loron Eleisaun 2016 hodi prevene públika sai  nia relasaun seksuál ho Trump tinan sanulu liu ba.

Iha estimativa Ministériu Públiku nian, Trump husu ba ninia apoiante sira atu halai-sai no fó avizu kona-ba ameasa katak ida-ne’e bele hamosu “potensiál mate no destruisaun” ne’ebé “bele katastrofiku ba ita-nia nasaun.”

Maibe hafoin loron hirak ne’ebé la iha seguransa – hanesan Nova Iorque halo ona ba protesaun barak – juis boot ida halibur fali husi prokuradór Manhattan nian atu tetu se presiza rona fali testamuna sira molok deside atu akuza sira ka lae. Depois nee, prospetiva Ministériu Públiku nian iha tempu ne’ebá hahú fila fali.

Trump la iha komentáriu imediatu kona-ba ninia konta Truth Social, hafoin relatóriu kona-ba desizaun husi juis boot atu akuza nia. Maibe, ninia oan-mane Eric Trump denunsia ida-ne’e hanesan “target oponente polítiku nian ida-ne’ebé oponente.”

Trump nia eis advogadu, Michael Cohen, ne’ebé fó depoimentu iha juis boot ida nia oin, hatete ba Kongresu iha tinan 2019 katak nia fó osan balu ba Daniels, hodi Trump nia naran, ne’ebé depois ne’e hetan reembolsu.

Ministeriu Publiku dehan katak kontrolu sira-ne’e rejistu la loos, no husu ba juis boot atu konsidera se suspeitu sira-nia deklarasaun finanseira mós parte husi kobertura ne’ebé hakarak fó benefísiu ba Trump nia kampaña eleitorál hodi hakoi eskandál nee.

Nova Iorque nia investigasaun ne’e hanesan primeira-vez ne’ebé hetan akuzasaun tolu hasoru eis-prezidente.

Trump mós hasoru investigasaun kriminál iha Georgia relasiona ho eleisaun Estadus Unidus tinan 2020 no iha Washington iha loron 6 fulan-janeiru tinan 2021, atake husi apoiante sira husi Capitol Hill Estadus Unidus, ho esperansa atu mantein Trump nu’udar prezidente hafoin lakon eleisaun. [mf]

https://www.voaindonesia.com/a/dewan-juri-new-york-mendakwa-presiden-trump/7029579.html

 

 

Prezidente Repúblika Posse Henrique da Costa no Pedro Belo Nudar komandante Jeral no II Komandante Jeral PNTL Foun

Prezidente Repúblika Demokrátika Timor Leste DR. José Ramos Horta iha serimonia tomada de posse komandante Jeral PNTL no celebrasaun aniversáriu PNTL ba dala 23 iha edifísiu komando unidade polícia UEP.

Dili– Prezidente Repúblika Demokrátika Timor Leste DR. José Ramos Horta iha serimonia tomada de posse komandante Jeral PNTL no celebrasaun aniversáriu PNTL ba dala 23 iha edifísiu komando unidade polícia UEP Segunda semana ne’e fo posse ba komisáriu Henrique da Costa nudar komandante jeral PNTL, no komisariu Pedro Belo nudar II komandante jeral PNTL ba mandadu tinan 2023-2026.

Prezidente Ramos Horta iha nia diskursu hateten, Polícia Nacional Timor Leste halo ona tinan 23, bainhira ita selebra instituisaun ruma ita halo selebrasaun ho festa, maibe ita tenke halo mos refleksaun ba progresu instituisaun Estadu nian nebe durante ne’e la’o.

“Hanesan Prezidente Repúblika ou Guvernu halo diskursu refleksaun sobre Estadu ka Nasaun, ita haré progresu nebé iha ita hametin liu tan, maibe ita buka mos identifika dezafius, hadi’a buat nebé halo sala, halo inovasaun maibe realista no labele promete barak, sukat didiak Timor Leste nia produtu internu brutu, nia kapasidade finanseira, no pergunta ba buat nebe ita mehi, buat nebe ita propoin sustentavel ka lae, labele halo promesas oin-oin ke lareflete ita nia realidade ekonómika”,Prezidente dehan.

 

Xefi Estadu hatete, dalan nebe PNTL la’o iha tinan 23 nia laran, la’os fasil iha nia dezenvolvimentu institusional no operasional, nia kontribuisaun diak ba defeza legalidade demokrátika nasional, garantia siguransa ba ema no ema nia propriedade, defeza ba direitu sidadaun sira hotu.

“Maibe ita hatene dalan ida ne la’os tetuk los deit, ita hotu testemuñu rasik iha tinan sira nia laran iha chokes grave, iha hakiduk, moris lubuk ida lakon, hau rejista kriasaun departamentu formasaun nebé tuir estratezia pulítika kualifikasaun rekursus umanus iha PNTL nebé fo todan ba sentru formasaun Polícia ba unidade espesial sira no ba funsaun atu asegura nia implementasaun ho kordenasaun metin, hau fo parabens ba nivel kuinesementu ba medidas prioritária nebe foin dadaun halo atu kanaliza investimentu liu tan ba formasaun espesializada ba membru forsa polisial”, Prezidente sublina.

 

Prezidente Ramos Horta elojia progressu husi dedikasaun lubuk nebe instituisaun PNTL konsege to’o ohin loron, inklui adoptasaun lei orgánika nebe viabiliza promusaun ba igualidade jéneru iha instituisaun PNTL laran nebé loke opurtunidade hanesan ba forsa PNTL feto no mane iha direitu hanesan ba nivel diviza hotu to’o iha nivel diviza komando.

“Parabens mos ba lei orgánika nebe foin dadaun adopta nebé tuir estratézia ida atu halo promusaun ba igualdiade jéneru ladiskriminasaun iha PNTL nia laran, no né signifika mos iha pozisaun komando, no labele buat sira ita halo hanesan dala ruma halo simbóliku deit, ita tenke halo ivestimentu bot  liu la’os deit iha PNTL maibe iha instituisaoins hotu Estadu nian tenke iha investimentu ka promusaun igualidade jéneru iha nivel diviza hotu. Hau hakarak fo sai hau nia rekuinesementu ba esforsu sakrefísiu ke lor-loron imi halo iha kumprimentu imi nia missaun, maske iha difikuldades dezafius oioin, imi buka sempre halo imi nia missaun ho integridade no ho entrega an total”, prezidente Horta revela.

Prezidente Ramos Horta alerta prontidaun  komando jeral PNTL foun atu prepara an hodi infrenta prosesu eleitoral eleisaun parlamentar tinan 2023 nebe fase inísiu komesa hahú dadaun ona, ba-sá partidu pulítiku sira hahú dadaun konsolidasaun ka primeira faze kampainã eleitoral.

“Ita atu ramata ona lejislatura ida ne, no vida prátika VIII Guvernu mos atu ramata ona, primeira faze kampaiña eleitoral hahú dadaun ona ke partidu pulítiku sira bolu konsolidasaun, hau bolu ne primeira faze kampaiña eleitoral, sira bolu konsolidasaun. Prezidensia sei akompaiña rekoilla informasaun kona ba prosesu sira ne, maibe papel sentral importante pertense ba CNE ho komando operasional PNTL nian, pertense ba observadores sira, Prezidensia Repúblika sei akompaiña iha munisípiu sira hotu servisu nebe elementus CNE-STAE, instituisaun defeza-siguransa, Guvernu no partidu pulítiku sira halo, hau nia intensaun atu kontribui deit ba transparensia integridade ejersísiu  eleitoral para ita bele hakle’an ita nia demokrasia”, dehan Prezidente.

Prezidente Ramos Horta revela nia votus sussesu ba komandante jeral PNTL Henrique da Costa no II komandante jeral PNTL Pedro Belo bele ijerse didiak sira nia knaar komando PNTL nebe Estadu entrega ba sira hodi garante nafatin Nasaun mantein iha siguransa, paz no estabildiade. Prezidente mos agradese ba dedikasaun tomak husi komandante jeral PNTL sesante Faustino da Costa no Mateus Fernandes nebe asegura siguransa, paz no estabildidade Nasaun mai to’o ohin loron.

“Ohin ita fo posse no tau testemuñu ba komandante jeral PNTL Henrique da Costa no II komandante jeral PNTL Pedro Belo, hau aprezenta hau nia votus ho fuan no laran, bele kaer imi nia knaar ida nebe todan, Estadu entrega ba imi ho prinsipiu no valor sira hanesan disiplina, onra no dever lor-loron iha tiha imi nia kakutak imi nia fuan, imi nia kuríkulu akadémiku profisoinal, nia istória servisu públiku ne’e hanesan promessa garantia, imi hatene kaer instituisaun ida ne ho valor ás teb-tebes, ho apártidarizmu pulítiku. Imi sei kontinua halo esforsu mai husi antessesória sira hotu iha imi nia kotuk iha luta kontra infiltrasaun krimi organizada iha railaran ida ne’e, iha tempu badak hau hakarak halo diálogu ho komando foun. Ba komandante sessante Fasutino da Costa no Mateus Fernandes, agradesementu ba imi nia servisu ba Nasaun, servisu todan durante krize bot ke rai Timor Leste infrenta liu-liu krize pulítika, inundasoins no pandemia covid-19 nebe mai, hau akompaña imi nia servisu, ba hotu-hotu, ba forsa sira, hakoak bot, obrigadu no sussesu”, dehan Prezidnte Ramos Horta iha rohan nia diskursu. [ag]

 

 

Ministru Finansas : Ezekusaun OJE 2023 Millioins $.114 Dolares Americano.

Ministru Finanças Rui Gomes. (foto: André Gusmão).

Dili– Ministru Finansas Rui Gomes hateten, Portal Transparensia funsiona normal hikas ona desde semana kotuk,  no bele fo ona asesu nakloke ba públiku atu asesu informasaun progresu ezekusaun Orsamentu Jeral Estadu tinan 2023.

Ministru finansas informa, to’o semana kotuk Guvernu ezekuta ona orsamentu Estadu 2023 nian millioins $.114 dolares Americano.

“Asuntu segundu maka ita ko’alia kona ba Portal Transparensia, itabot sira bele haré ona katak nia funsiona ona apartir semana kotuk, portantu buat hotu la’o normal ona, ida ne’e maka atualizasaun nebe hau halo ba senhor Primeiru Ministru, nia funsiona tiha ona desde semana kotuk portantu itabot sira bele haré ona ita nia ezekusaun Orsamental iha nebá, to’o semana kotuk ita ezekuta por volta $.114 millioins dolares Americano”, Ministru hateten ida ne’e ba jornalista sira hafoin relata asuntu ne’e ba Primeiru Minsitru Jeneral Taur Matan Ruak iha Palásiu Guvernu Segunda semana ne’e. [ag]

Ministru Finansas : Timor Leste Presiza Dezenvolve Ekonomia Hodi Sai Husi LDC

Ministru Finanças Rui Gomes. ( foto: André Gusmão).

Dili– Ministru Finanças Rui Gomes hateten, desizaun husi simeira altu nivel internasional iha Doha-Qatar foin lalais ne’e difini Timor Leste presiza dezenvolvmentu no diversifika nia ekonomia hodi sai husi lista nasaun menus dezenvolvimentu (Liest Development Countries) LDC.

“Hau relata ba senhor Primeiru Ministru kona ba simeira altu nivel nebe Timor Leste mos partisipa foin lalais ne’e iha Doha-Qatar, temi katak ita sei presiza tempu uitoan, ita lahatene to’o bainhira, iha loron 20-24 Marsu 2023 sira sei mai halo avaliasaun, depois husi nebá maka ita haré ba oin ne’e halo nusá, para atu bele dezenvolve ita nia nasaun, diversifika ita nia ekonomia, haré fontes finansiamentu, buat sira ne hotu, molok ita hakat sai husi estatus LDC”, ministru dehan.

Tanba trazisaun estatutu sai husi lista nasaun menus dezenvolvimentu LDC labele kria interrupsaun hamosu problema foun ba nasaun sira nebe atu tranzita sai husi lista nasaun menus dezenvolvimentu.

“Tanba ita hatene katak kuandu ita tranzita sai husi LDC, maka ita sei lakon previléjiu lubuk ida, ida ne’e mos bele afeta Timor Leste nia dezenvolvimentu”, ministru Rui ko’alia ida ne’e ba jornalista sira hafoin relata asuntu refere ba Primeiru Ministru Jeneral Taur Matan Ruak iha Palásiu Governu segunda semana ne’e. [ag]

Prezidente Ramos Horta : Timor Leste Seidauk Sai Husi Lista País Menus Dezenvolvimentu

Prezidente Repúblika Demokrátika Timor Leste DR. José Ramos Horta.

Dili– Prezidente Repúblika Demokrátika Timor Leste DR. José Ramos Horta Deklara, Timor Leste seidauk sai husu lista paíz menus dezenvolvimentu tanba ekonómikamente sei fraku no Estadu sei frajíl, Prezidente Ramos Horta revela nia pozisaun ne’e iha marjen Simeira lider husi Paízes menus dezenvolvimentu (Liest Development Coutries) nebé organiza husi Nasões Unidas husi loron 4-9 fulan Marsu iha Doha-Qatar.

Komunikadu imprensa palásiu Prezidensial nebe divulga sai diskursu Prezidente Ramos Horta  iha loron 6 fulan 2023 ne temi,  Nasaun menus dezenvolviemtnu konstitui husi Nasaun 50 hanesan Timor Leste, Laos, Cambodia, Bangladesh, Nepál no barak iha Africa sira seluk nebé durante ne’e hetan apoiu husi nasaun industrializadu hanesan Australia, Japaun, Korea do Sul no sistema ONU. Tuir Xefi Estadu, Timor Leste bele sai husi LDC tinan sanulu mai, wainhira ekonómikamente forte ona.

“Timor Leste seidauk preparadu atu sai husi lista Nasaun sira kategoria LDC, simu apoiu nebe komunidade internasional fó ita, hodi reforsa ekonomia para ajuda ita diversifika mina no gás, ba ekonomia, turizmu, hodi sai husi Estadu frajíl, Hau rasik konkorda ho Guvernu nia avaliasaun ke ita sei Estadu Frajíl, ohin bele diak maibe aban bele iha dezastre naturais, krize pandemia ka krize ekonomia, hanesan xoke bot ida, ita nia ekonomia hakiduk kedas ba kotuk”, dehan Xefi Estadu.

Prezidente Ramos Horta destaka susesu balun nebe Timor Leste alkansa iha seitor ekonomia, saude no edukasaun durante tinan 20 nia laran.

“Timor Leste ita halo esforsu lubuk ida, pobreza tun, esperansa de vida sa’e, ita nia ekonomia em jeral aumenta desde tinan 20 liu ba, no seitor hanesan saude por ezemplu esperansa da vida antes tinan 57 agora besik 70, tanba ne’e balun argumenta katak Timor Leste lolós sai ona husi grupu LDC,” Prezidente horta hakle’an.

Timor Leste bele hetan benefisiu ho estatutu LDC, ho kriasaun zona comérsiu iha Oecusse hodi projeta ba merkadu internasional.

“Ho estatutu estadu frajíl iha previléjiu bot ida, fábrika boot ruma nebé loke iha Timor Leste, Timoroan ka estranjeiru loke iha Timor Leste no prodús ona exportasaun, no exportasaun ne’e lahetan impostu, hatama iha Australia, korea do Sul, Europa, no laselu tan, lahetan impostu, diak ba investidor sira bele loke fábrika roupa, eletróniku sapatu, bisikleta, sira laselu impostu wainhira sira hakarak exporta ba rai liur,” Xefi Estadu sublina.

Enkuantu, kriasaun zona ekonómiku livre sei okupa rai hectare 10 pertense ba Indonesia no hectare 10 pertense ba Timor Leste hodi kria industria oioin, hodi exporta produtu ba Australia, Japaun Korea do Sul, Europa no seluk tan ho pressu baratu no livre husi impostu.

Xefi Estadu rekuinese katak, maske Timor Leste nafatin benefisia programa hanaran asistensia ba dezenvolvimentu exterior (Overseas Development Assistance – OCA), ekonomia Timor Leste seidauk rezistente.

“Ita buka atu aumenta rekupera krize nebe ita hetan, hanesan pandemia covid-19 nebe halo ita ekonomia menus  %8, presiza mos kompensasaun ba funu iha Ukrania nebé halo folin sasan sa’e maka’as, folin ba karga transpora maritima aumenta, folin kontentor sa’e, hodi provoka folin sasan sa’e”, Prezidente dehan.

Tanba ne’e, Prezidente Ramos Horta apela Nasaun dezenvolvidu sira, atu kontinua apoia Nasaun sira menus dezenvolvimentu hodi konsolida sira nia Estadu no sira nia ekonomia. [ag]

UDAN BO’OT MAKA’AS KAUZA INUNDASAUN IHA SIDADE BRAZIL SUL

Kawasan terdampak banjir setelah hujan lebat mengguyur Canelinha, di negara bagian Santa Catarina, Brazil, 1 Desember 2022. (REUTERS/Anderson Coelho)Area sira ne’ebé afetadu husi inundasaun hafoin udan boot baku Canelinha, iha Estadu Santa Catarina, Brazil, 1 Dezembru 2022. (REUTERS/Anderson Coelho).

Sidade Canelinha iha Brazil Sul hamosu inundasaun ne’ebé hamout uma no estrada sira iha Kinta-feira.

Ro sira ne’ebe ajuda sira monitoriza ona área afetadu sira, hanesan haree husi imajen sira ne’ebé hasai husi drone.

Iha tempu ne’ebá sira haruka serbisu-nain sira atu ajuda evakua família atus ba atus ne’ebé sira nia uma be nakonu hotu.

Udan boot no inundasaun barak mak komún iha Brazil iha fulan hirak-ne’e nia laran no hamosu ona estragus iha nasaun ne’e ba tinan barak ona.

Autoridade sira harii ona sentru sira atu halibur sasán sira ne’ebé importante, hanesan roupa, ai-han ne’ebé la iha perigu, no mós ekipamentu hamoos no saneamentu, atu fahe ba ema ne’ebé presiza. [mf]

https://www.voaindonesia.com/a/hujan-lebat-sebabkan-banjir-di-kota-di-brazil-selatan/6859376.html

 

 

Vice Ministra Signi Verdial : Reklamantes Subsídiu $.200 Hein Ho Pasiensia Hodi Simu Pagamentu

Vice Ministra Solidaridade Sosial no Inkluzaun Signi Verdial. (Foto: André Gusmão)

Dili– Vice Ministra Solidaridade Sosial no Inkluzaun Signi Verdial hateten, MSSI seidauk disidi data fiksu atu halo pagamentu ba umakain reklamante subsídiu $.200 fim do ano.

“Seidauk iha data fiksu atu halo pagamentu ba uma kain familia reklamantes subsídiu $.200 fim do ano,  maibe entre semana ida ou rua nia laran bele ona halo pagamentu, presiza tempu tanba tékniku MSSI presiza haré no reverifika didiak dadus balun nebe akontese duplikasaun, no halo kordenasaun ho ministeriu ESTATAL hodi afiksa dadus númeru reklamante tuir númeru nebe aprovadu iha konselu ministrus 8.812 maka sei simu pagamentu subsídiu $.200 fim do ano, no total orsamentu pagamentu ba reklamantes nebe aprovadu husi konselu ministrus maka hamutuk millioins 2.3 dolares Americano “, Signi dehan.

Nia husu ba populasaun umakain benefisiáriu sira atu hakmatek hodi hein prosesu husi MSSI hodi to’o ba pagamentu.

“Inan aman sira, maluk sira husi munisipiu, postu administrativu, sukus no aldeias sira to’o iha áreas rurais, benefisiáriu sira,  ita bot sira hakmatek, fo tempu uitoan ba tékniku MSSI sira halo servisu, imi nia lista reklamasaun nebe ami simu husi ESTATAL por volta de 8.812, maioria iha Dili  1.200, iha munisipiu seluk balun 100, balun 200 no balun 300, hakmatek ba hodi simu imi nia osan wainhira tékniku sira finaliza ona prosesu verifikasaun dadus”, vice ministra Signi Verdial ko’alia ida ne’e ba jornalista sira iha Parlamentu Nasional Segunda semana ne’e. (ag)

 

 

 

 

 

 

Don’t give up on your Saul

‘Go to the house of Judas on Straight Street and ask for…Saul, for he is praying.’ Acts  9:11 NIV

Has everyone else written off your Saul? ‘He is too far gone.’ ‘He is too hard, too addicted, too old, too cold.’ Joseph believed one day he would be reunited with the brothers who betrayed him, and it happened. The prophet Hosea’s wife deserted him and became a prostitute. Yet, he kept the door open, and she came home. God believed in Saul. And he believed in Saul through Ananias: ‘Brother Saul, the Lord – Jesus, who appeared to you on the road as you were coming here – has sent me so that you may see again and be filled with the Holy Spirit’ (Acts 9:17 NIV).

Max Lucado writes: ‘My favourite Ananias-type story involves a couple of college roommates. The Ananias of the pair was a tolerant soul. He tolerated his friend’s late-night drunkenness, midnight throw-ups, and all-day sleep-ins. He didn’t complain when his friend disappeared for the weekend or smoked cigarettes in the car. He could have requested a roommate who went to church more or cursed less or cared about something other than impressing girls. But he hung with his personal Saul, seeming to think that something good could happen if the guy could pull his life together. So he kept cleaning up the mess, inviting his roommate to church, and covering his back.’

Max continues: ‘ I don’t remember a bright light or a loud voice. I’ve never travelled on a desert road to Damascus. But I distinctly remember Jesus knocking me off my perch and flipping on the light. It took four semesters, but Steve’s example and Jesus’ message finally got through.’ So, no matter what, don’t give up on your Saul!

SoulFood: Acts 6-7, Mark 3:20-27, Ps 75, Pro 10:22-23

Renungan Hari Ini [The Word for Today] is authored by Bob and Debby Gass and published under licence from UCB International Copyright ©

Conquering Stress

During the course of our life, we encounter stress. Some in high levels, and some in low. Emails, global linking, social media… it seems that over-night everything has impacted our modern life, creating overwhelming deadlines, frustrations, and demands. How can we be...

Amid Pandemic Stress, People Need Hope

What is the longer-term impact of COVID-19 on mental health? People are hurting right now, and that means people who have never considered religion before could be open to the hope of the Gospel message. New research has shown that three out of five Australians feel...

Hanukkah: The Feast Of Dedication

Each year, around the time we prepare to celebrate Christmas, our Jewish friends celebrate Hanukkah. It’s interesting that this particular Jewish festival is mentioned in the New Covenant in John 10 and it’s called the Feast of Dedication. Funnily enough, we’re about...

Feast of Trumpets – What We Learn As Christians

The End of the Age. What emotions does that statement provoke? It can be a controversial subject for God’s people. It’s a Biblical topic that many Christians find difficult to engage with. And there is no shortage of perspectives on how current events relate to...

How to Win Spiritual Battles

By Pastor Greg Laurie They have made God’s law their own, so they will never slip from His path. Psalm 37:31 NIV Have you ever noticed that when the Bible talks about spiritual armour, only one piece is an offensive weapon? This armour includes the belt of truth, the...